<p>Suglasan sam s obradom mojeg e-maila kao osobnog podatka za svrhu primanja newslettera Gradske knjižnice Rijeka. Pročitajte obavijest o obradi osobnih podataka <a href="https://new.gkr.hr/sluzbene-informacije/zastita-osobnih-podataka--p-42">ovdje</a>.</p>

newsletter-mailboxes-play-dough.png

Pretplati se!

<p>Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u <a href="https://gkr.hr/Magazin">Magazinu</a> te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)</p>

favicon.ico

naslovna.jpg

GKR bira

Malo drugačija povijest: 10 naslova po našem izboru

magazin/gkr-bira--c-13

Sjeti se kako smo se voljeli: 10 naslova o ljubavi, ljubavnim problemima i kako ih prevladati

Slušaj, zove me šuma: 10 naslova za upoznavanje s prirodom

Crtež bez naslova.png

Čovjek. digitalno izdanje: 10 naslova za samoobranu od digitalne hiperaktivnosti

Čitaj i ovo:

IMG-9b3016cf87dd442fc1d25f44561d2396-V.jpg

Najave

Predstavljanje izložbe i knjige "To nije pas, to je Cher!"

magazin/najave--c-22

Objava za medije_Kultura svima x Dječja kuća x Pamela Perkić.png

Vijesti

Kultura svima: novi ciklus inkluzivnih ćakula i edukacija, u novom izdanju u Dječjoj kući uz stvaranje inkluzivnih podcasta

magazin/vijesti--c-11

Knjige petkom

Knjige petkom: Istočno od raja, Lucy Crown, Nijema pacijentica...

magazin/knjige-petkom--c-51

historicizam_naslovna.jpg

Historicizam: otvorenje izložbe radova

<p>Davno, davno, davno, u ono pretpandemijskom, predepk i predratno vrijeme prošao sam u šetnju do centra s kolicima i baš je bilo bez veze… Novo vrijeme, nove okolnosti, nova testiranja, novi testni primjerak u kolicima pet godina nakon ponovo je ovdje…</p>

Grad nije za kolica #2 (a nije baš ni za badminton)

Teme

magazin/teme--c-17

<p>Postoje grafički romani koje možete listati satima i nakon što pročitate priču... </p>

"Ar-Men, živi pakao" Emanuela Lepagea: vizualna poslastica o samoći i svjetionicima

Recenzije

magazin/recenzije--c-15

<p>Cyberpunk 2077 je nadmašio neuspjeh igre No Man's Sky te postavio brojna pitanja, kako igračima, tako i developerima</p>

Krah Cyberpunk 2077 iz pandemijske godine koji se pamti

RASADNIK

rasadnik--c-29

<p>Još jedan roman koji je postao i vrlo uspješan film... Lari Š. je napisao još jedan odličan prikaz.</p>

"37,2 ujutro" Philippea Djiana: Mentalno oboljela težina postojanja

Najčitanije

<p>Poduzetništvo pokreće društvo, gradove i pojedince, ali kroz niz zakonodavnih i birokratskih formi mora voziti dobar slalom. Naša suradnica Zorana u ovom tekstu provodi kroz osnovne oblike poslovanja fizičkih osoba. </p>

thumbnail_Poduzetnistvo-u-Hrvatskoj-kako-krenuti--212512.png

Poduzetnistvo-u-Hrvatskoj-kako-krenuti--212512.png

<p>Budući da 18 godina vodim računovodstveni servis, moji kontakti sa poduzetnicima i onima koji to žele postati su glavni dio mog posla. Naši su klijenti redom uspješni i dugogodišnji poduzetnici duboko svjesni svoje pozicije u našem zakonodavnom i poslovnom okruženju. Međutim, kod najvećeg broja njih je prije pokretanja obrta ili poduzeća postojala snažna podozrivost i određena doza straha. Internet kao izvor informacija, pri tome primarno mislim na društvene mreže i komentare na njima, svakako pridonosi širenju tog bauka od malog poduzetništva.</p><p>Meni je osobno upravo to motivacija da kroz razne kanale, pa tako i radionice koje sam jesenas održala u American Corneru Gradske knjižnice Rijeka, utječem na demistificiranje tematike i na motiviranje za samostalno poslovanje. Stvari doista nisu takve kakvim se često prikazuju, tj. prepreke nisu nepremostive i potrebno je znati puteve i načine kako se stvari rade i za koju je poslovnu potrebu prikladan koji od dostupnih oblika registriranja poduzetništva.</p><p>Dok to pišem, svakako sam svjesna ukupnih okolnosti pod kojima svi poslujemo, brojnih afera koje uključuju iscrpljivanje državnog proračuna kojeg upravo poduzetništvo puni, kao i neusklađenog načina postupanja državnog aparata prema malim i velikim poduzetnicima. Međutim, mislim da nas, male privrednike, takve stvari ne bi trebale obeshrabriti jer mi smo većinom upravo takvog mentalnog sklopa koji ne bi prste umiješao u kriminal. Da nije tako, ne bismo planirali kako sami riješiti svoje i tuđe probleme upravo kroz monetiziranje naših ideja, talenata, znanja i ostalih resursa koji će biti glavni alati poduzetništva. Nama je ideja vodilja ostvarivanje naših ambicija, snova i stremljenja.</p><p>Stoga je moja namjera kroz ovaj i naredni tekst ukratko prenijeti sadržaj radionica i izložiti moguće načine registriranja poduzetništva, prikazati njihove osnovne odrednice, ukazati na prednosti i određene nedostatke i porezne okosnice - kako bi čitatelji lakše odabrali svoj put u ovakav način privređivanja.</p><h2><b>Dvije osnovne vrste registriranja poduzetništva </b></h2><p>Za početak, važno mi je da ukažem da su generalno moguća dva načina poslovanja i da je takvo gledanje na tematiku dobra osnova da se kasnije prati materija i s pravne i s porezne strane.</p><p>Moguće je, naime, poduzetništvo registrirati kroz poslovanje fizičke osobe ili kao poslovanje pravne osobe</p><h2>Fizička osoba</h2><p>Fizička osoba je svatko od nas osobno. Postojimo od trenutka rođenja, poslovnu i radnu sposobnost stječemo sukladno pravnim odrednicama, a kada zatražimo i dobijemo rješenje o obavljanju gospodarske djelatnosti - od tog dana zapravo je pravno riješena činjenica na način da osoba N.N. od sada obavlja jednu ili više djelatnosti, ovisno o tome što u rješenju piše. Fizička osoba je, dakle, postojala prije i postojat će i nakon što jednom (ponovo rješenjem) bude utvrđeno da se ista prestala baviti gospodarskom djelatnošću. U poreznom smislu, dohodak od obavljanja djelatnosti je samo dio ukupnog dohotka konkretne fizičke osobe.</p><h2>Pravna osoba</h2><p>Za razliku od gore opisanoga, pravna osoba se osniva upisom u sudski registar, u trenutku kad jedna ili više fizičkih ili već postojećih pravnih osoba donese odluku o njenom osnivanju. Pravna će osoba postojati samo dok iz istog registra ne bude ispisana. Njena je pravna osobnost odijeljena od osobnosti osnivača, a onda je posljedično tako i sa njenom imovinom, pravima i obvezama. Također, u poreznom smislu je prihod pravne osobe odijeljen od prihoda osnivača.</p><h2><b>Koji su oblici poslovanja fizičke osobe?</b></h2><p>To su domaća radinost i sporedno zanimanje; obrt; samostalna stručna djelatnost tj. slobodno profesionalno zanimanje; obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja posluju kao fizičke osobe</p><h2>Koji su oblici poslovanja pravne osobe?</h2><p>To su sve vrste poduzeća, od kojih su u malom poduzetništvu najčešći društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.); zatim zadruge; udruge; te obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja posluju kao pravne osobe.</p><p><i>Napomena: svi iznosi koje navodim u tekstu odnose se na 2021. godinu, iako tekst pišem krajem prosinca 2020-te. U iznose su ukalkulirani svi novi porezni propisi koji stupaju na snagu 1.1.2021.</i></p><h2><b>Poduzetništvo fizičkih osoba </b></h2><h4>Domaća radinost i sporedno zanimanje </h4><p>Ovaj oblik poslovanja fizičke osobe namijenjen je malom obimu poslovanja jer je ovim putem dopušteno ostvariti primitke do nivoa 10 prosječnih plaća, što je ove 2020. godine iznos od 87.420 kn. U 2021. godini bit će dopušteno 91.810 kn Kad se taj nivo prijeđe, obavezno je registriranje obrtničke djelatnosti.</p><p>Napominjem da se iznos primitaka promatra na godišnjem nivou, što znači da za one koji su registrirali tijekom ove godine, novo zbrajanje od nule počinje sa 1.1. naredne godine.</p><p>Što se tiče djelatnosti, teoretski je kroz ovaj oblik moguće obavljati iste djelatnosti koje se obavljaju kroz obrt. Međutim, u praksi nije tako jer Uredi za gospodarstvo ipak neke djelatnosti odbijaju ovako registrirati. </p><p>Ako se radi o proizvodnji nekih dobara, bit će to domaća radinost, a ako se radi o obavljanju usluga registracija će glasiti kao sporedno zanimanje.</p><p>Već je spomenuto da se otvaranje vrši u Uredu za gospodarstvo, nakon čega se porezni status rješava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, što ne smiju smetnuti s uma osobito oni koji žela biti paušalno oporezovani.</p><p>Ovako registrirati poslovanje može i zaposlena i nezaposlena osoba, iako će obje plaćati i doprinose s osnova obavljanja ove djelatnosti, dok će iznos ovisiti o vrsti oporezivanja. </p><p>Zatvaranje se obavlja na istom mjestu, te se za oba slučaja status regulira rješenjem.</p><p>Domaća radinost i slobodno zanimanje mogu biti oporezovani paušalno ili kroz vođenje poslovnih knjiga, što će dalje u tekstu biti više obrazloženo.</p><p>Što se tiče doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, oni se plaćaju i za ovakvo poduzetništvo, a njihov iznos ovisi o vrsti oporezivanja, što će također biti niže objašnjeno.</p><h4>Obrt</h4><p>Isporuke kroz obrt nisu vrijednosno ograničene, što znači da onaj komu odgovara poslovanje kroz ovaj organizacijski oblik može neograničeno nastupati na tržištu te zapošljavati neograničen broj zaposlenika.</p><p>Obrt se također otvara pri uredima za gospodarstvo, koji izdaju rješenje o upisu u registar obrta i upis početka rada obrta, jednako kao što u slučaju zatvaranja izdaju rješenje o zatvaranju obrta.</p><p>Osim redovnih obrta, za čije otvaranje nisu potrebni posebni uvjeti, postoje i vezani obrti kod kojih je dodatni uvjet konkretna stručna sprema ili radno iskustvo obrtnika ili posebni uvjeti prostora u kojem će se obavljati obrtnička djelatnost.</p><p>Obrtničke djelatnosti koje su nabrojane u posebnom pravilniku se mogu obavljati kao sezonski obrti.</p><p>Specifičnost kod obrta je i mogućnost registriranja bez početka poslovanja, što je prikladno za one kojima je potrebna opsežnija priprema poslovanja. To razdoblje može trajati najviše godinu dana, nakon čega je nužno ili zatvoriti obrt ili upisati početak rada. U tom razdoblju ne plaćaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali ne smije biti ni isporuka.</p><p>Konkretno, u tom periodu obrtnik može pripremati buduću djelatnost pribavljanjem imovine, uređenjem prostora ili na sličan način.</p><p>Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje obrtnik plaća od upisa početka rada do zatvaranja obrta, pa čak i za vrijeme privremene obustave rada obrta. Više o tome niže u tekstu.</p><p>Oporezivanje može biti paušalno ili utvrđivanjem dohotka kroz poslovne knjige.</p><h4>Samostalne stručne djelatnosti ili slobodno profesionalno zanimanje </h4><p>Neke vrste stručnih djelatnosti nije dozvoljeno obavljati kroz obrt, već posebni propisi pojedinih struka iziskuju da se one obavljaju kroz ovaj oblik registracije. Dapače, često otvaranju prethodi članstvo u odgovarajućoj stručnoj udruzi sa javnom ovlašću, koja jamči da je osoba doista stručno osposobljena za takav rad. To su, primjerice, ovlašteni inženjeri i projektanti, psiholozi, liječnici, sportski treneri, sudski prevoditelji, odvjetnici i sl.</p><p>S obzirom na struku, osnovice za plaćanje obveznih osiguranja su veće, pa mjesečno plaćaju veće iznose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koje je obavezno od dana registracije.</p><p>Oporezivanje je izjednačeno sa obrtima, ali paušalno oporezivanje ovim poduzetnicima nije dostupno i obavezno vode poslovne knjige radi utvrđivanja dohotka.</p><h4>Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - OPG</h4><p>Upis OPG-a se vrši u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, pa tako i pojedinca, fizičke osobe koja će obavljati tu djelatnost.</p><p>Što se tiče plaćanja doprinosa i oporezivanja, i na OPG koji obavlja gospodarsku djelatnost kojom nastupa na tržištu s ciljem ostvarivanja zarade, primjenjuju se porezna pravila koja će niže biti objašnjena.</p><p>Kratko ću samo spomenuti da postoje OPG koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom za podmirenje vlastite egzistencije bez značajnijeg gospodarskog učinka, koji se ne smatraju poduzetnicima i na koja se primjenjuju druga pravila. Oni nisu predmet razmatranja u ovom tekstu.</p><h4>Ovrhe nad poduzetnicima fizičkim osobama </h4><p>Privatna ovrha kojom je opterećena fizička osoba, odmah po otvaranju računa domaće radinosti, sporednog zanimanja, obrta, samostalne stručne djelatnosti ili OPG-a fizičke osobe će biti naplaćivana iz sredstava poslovanja. Ovo proizlazi iz uvodno objašnjene činjenice da ne postoji razdioba ili razlika između fizičke osobe i njenog poduzetništva.</p><p>Ovo je vrlo često okolnost koja određene osobe preusmjeri u poslovanja kroz pravnu osobu.</p><h2><b>Raspolaganje sredstvima na računu fizičkih osoba </b></h2><p>Jedna od prednosti poslovanja kao fizička osoba je slobodno raspolaganje novcem sa žiro računa. Drugim riječima, sve gore nabrojane vrste poduzetnika fizičkih osoba bez limita ili drugog ograničenja podižu novac sa računa, ili ga koriste za plaćanja privatnih troškova.</p><h4><b>Što znači paušalno oporezivanje</b></h4><p>Iako je u razgovoru često korišten termin ‘paušalni obrt’, ovdje želim upozoriti da je tako nešto nemoguće otvoriti. Osoba uvijek otvara obrt u jednoj instituciji (Ured za gospodarstvo direktno, servis Hitro ili aplikacija E-obrt), a nakon toga u roku 8 dana se obraća Poreznoj upravi i od nje traži paušalno oporezivanje. Ono nije primaran način oporezivanja i ukoliko ga osoba ne zatraži u tom roku i ne prikaže izglednim ostvarivanje uvjeta za njegovu primjenu, bit će obavezna voditi poslovne knjige i u njima utvrditi razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka koja je osnovica za oporezivanje.</p><p>Dakle, ako je fizička osoba paušalno oporezovana, dobit će rješenje Porezne uprave u kojem će pisati koliki je porez dužna plaćati, a poslovne knjige neće trebati voditi.</p><p>Paušalno oporezivanje je dostupno onima koji nisu u sustavu PDV-a i imaju isporuke po osnovi te djelatnosti manje od 300.000 kn godišnje.</p><h4><b>Paušalno je oporezivanje podijeljeno u pet razreda:</b></h4> <ol> <li>Razred sa primicima do 85.000 kn - plaća porez 1.275 kn godišnje</li> <li>Razred sa primicima do 115.000 kn - plaća porez 1.725 kn godišnje</li> <li>Razred sa primicima do 149.500 kn - plaća porez 2.242,50 kn godišnje</li> <li>Razred sa primicima do 230.000 kn - plaća porez 3.450 kn godišnje</li> <li>Razred sa primicima do 300.000 kn - plaća porez 4.500 kn godišnje</li> </ol> <p>Na iznos poreza plaća se i prirez po stopi koja je propisana za grad u kojem prebiva obrtnik, ukoliko je ona uopće propisana. Primjerice, za Rijeku je stopa prireza 15% pa će paušalno oporezovani iz 1. razreda platiti još 191,25 kn godišnje prireza.</p><p>Druga značajna prednost paušalnog oporezivanja je plaćanje manjeg iznosa za doprinose. Iznos se razlikuje za slučaj kada je obrt jedina djelatnosti i kada je poduzetnik istovremeno negdje i zaposlen, što će biti niže objašnjeno.</p><p>Treća prednost je izostanak obveze vođenja poslovnih knjiga, što obično predstavlja financijsku uštedu.</p><h4>Vođenje poslovnih knjiga radi utvrđivanja dohotka</h4><p>Ako paušalno oporezivanje nije moguće, poduzetnik fizička osoba dužan je voditi Knjigu primitaka i izdataka, knjigu tražbina i knjigu obveza radi utvrđivanja točnog iznosa dohotka koji se oporezuje stopama od 20% (do 360.000 kn godišnjeg dohotka) i 30%, uz prethodno priznavanje osobnog odbitka od 48.000 kn godišnje, što je dio dohotka koji se uopće ne oporezuje.</p><h4>Plaćanje doprinosa</h4><p>Iznos doprinosa koji plaća fizička osoba poduzetnik ovisi o načinu oporezivanja i o tome da li je istovremeno sa postojanjem tog poduzetništva osoba negdje drugdje zaposlena.</p><p>Paušalno oporezovani plaća mjesečno 1.340,43 kn doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako je negdje i zaposlen, onda plaća po isteku godine za cijelu godinu iznos ovisno o razredu paušalnog oporezivanja i to od 2.231,25 kn za 1. razred do 7.875,00 kn za 5. razred.</p><p>Obrt, domaća radinost i sporedno zanimanje, te OPG koji vode knjige plaćaju mjesečno 2.178,19 kn doprinosa, a ukoliko su istovremeno zaposleni plaćaju po isteku godine na iznos ostvarenog dohotka 17,5% za doprinose.</p><p>Umirovljenik koji ima domaću radinost ili sporedno zanimanje ima jedini prednost da ne plaća doprinose.</p><p>Umirovljeniku koji otvori obrt, isplata mirovine će biti obustavljena, a doprinose će morati plaćati.</p><p>Samostalne stručne djelatnosti mjesečno plaćaju 3.686,17 kn za doprinose.</p><p><b><i>U sljedećem nastavku pišemo o poslovanju pravnih osoba... </i></b></p>

Poduzetništvo u Hrvatskoj: kako krenuti?

rad--c-33

<p>Klasična industrija je mahom nestala iz vizura naših gradova, ali lokalne sredine ne smiju biti lišene proizvodnje i stvaranja. Besplatno dostupan priručnik &quot;Foundries of the Future - A Guide for 21st Century Cities of Making&quot; knjiga je o toj važnoj temi. </p>

thumbnail_Pametna-i-besplatna-knjiga-s-dobrom-porukom-Foundries-of-the-Future-A-Guide-for-21st-Century-Cities-of-Making--204829.png

Pametna-i-besplatna-knjiga-s-dobrom-porukom-Foundries-of-the-Future-A-Guide-for-21st-Century-Cities-of-Making--204829.png

largepreview--204839.png

<p>Odrastao sam u riječkom naselju Škurinje. Izravno s balkona gledao sam u tada <b>nove pogone Riječke tvornice konopa koja se 1980. godine preselila na tu poziciju</b> tik uz također novoizgrađenu zaobilaznicu. Što su oni proizvodili ne treba dodatno objašnjavati jer govori naziv. U prvi razred osnovne škole krenuo sam 1991. godine, a prolazio sam kraj pogona Adriamont, “tvornice stanova” kako joj se tepalo, jer su radili prefabricirane elemente od kojih su građene mnoge riječke zgrade, pa i cijelo Škurinje. Pokazat će se da ih neću dugo gledati. Tvornica konopa je ugašena te je postala prvim riječkim Konzumom (Ivica Todorić je doslovno kupio taj pogon i objekte), a potom i područje raznih drugih dućana. <b>Adriamont je također nestao</b> - prvo je nama lokalnim klincima bio poligon za razbijanje stakala na putu iz škole, a potom mjesto autosalona.</p><blockquote class="object-left"> <div class="quote-content"> <p>Foundries of the Future: A Guide for 21st Century Cities of Making' doista je to što joj kaže naslov - jedan početnički vodič za gradove novog stvaranja, ohrabrujući poticaj i impuls na razmišljanje o konkretnom poslu.</p> </div> </blockquote> <p>Sve to se može nekom učiniti romantičnim, ali emocijama unatoč <b>socijalistička industrija očito nije dobro stajala sedamdesetih i osamdesetih</b> - nakon početnog poslijeratnog industrijskog zamaha znakovi zaostajanja su bili sve očitiji na svim frontama - tehnološkoj, kadrovskoj, marketinškoj… Nije to bila samo naša specifičnost već dio sveeuropskog procesa deindustrijalizacije i velike selidbe u tada jeftinu i produktivnu Kinu. Recimo ono što je u transformaciji proživjela Britanija koja je zapravo bila jedna<b> velika tvornica do sedamdesetih godina XX. stoljeća je još ilustrativnije.</b> Naravno, neke zemlje su bile promišljenije i umjerenije u tom procesu, pa su i danas pozitivni primjerci proizvodnje u Europi.</p><p>Knjiga '<a href="http://www.citylogistics.info/policies/a-guide-for-21st-century-cities-of-making/" target="_blank"><b>Foundries of the Future: A Guide for 21st Century Cities of Making</b></a>' bavi se upravo tim fenomenom, ali ne na način žalovanja ili hiperanaliziranja prošlosti već u formi svojevrsnog manifesta nove europske manufakturne revolucije. Poruka knjige je jasna - Europa je bila i mora ostati kontinent stvaranja, a u niz gradova koji su prošli deindustrijalizacijske procese pomalo se potiču novi projekti i industrijske priče prilagođene tekućoj 4.0 industrijskoj revoluciji.</p><blockquote class="object-right"> <div class="quote-content"> <p>Ako smo išta vidjeli kroz pandemijsku krizu, a koja sigurno nije posljednja takve vrste te posebno u svjetlu klimatskih promjena koje su možda i potpuno prirodne, ali ne odgovaraju suvremenoj civilizaciji, je da moramo imati lokalnije proizvođače, manje rastegnute lance opskrbe, otpornije sustave proizvodnje.</p> </div> </blockquote> <p>Njeni tvorci nisu banalni - mahom je to ekipa s nizozemskog TU Delfta, jednog od najprestižnijih svjetskih sveučilišta iz sfere znanosti i tehnologije. Nema u njoj i previše suvišnih razrada i propovijedi već poput kakvog “manuala” uz dosta ilustracija govori o tome kako se <b>uspostavlja nova industrija u europskim gradovima, na što se treba paziti, kako se proizvodnja uklapa u urbanističko oblikovanje gradova i svakodnevicu stanovnika.</b> Nije riječ o pozivu na veliku klasičnu industrijalizaciju koja nema više smisla već je fokus na samoj činjenici stvaranja stvari - pravih lokalnih manufaktura koje možda i nisu masovni proizvođači, ali donose do naših ruku konkretne proizvode.</p><p>'Foundries of the Future: A Guide for 21st Century Cities of Making' doista je to što joj kaže naslov - jedan početnički vodič za gradove novog stvaranja, ohrabrujući poticaj i impuls na razmišljanje o konkretnom poslu. U zemljama poput Hrvatske ili gradovima poput Rijeke gdje je deindustrijalizacijski proces bio jedan od bolnijih ovakvi naslovi možda u nekom lokaliziranom obliku mogu pomoći poticanju novije generacije stvaraoca.</p><p>Ako smo išta vidjeli kroz pandemijsku krizu, a koja sigurno nije posljednja takve vrste te posebno u svjetlu klimatskih promjena koje su možda i potpuno prirodne, ali ne odgovaraju suvremenoj civilizaciji, je da moramo imati lokalnije proizvođače, manje rastegnute lance opskrbe, otpornije sustave proizvodnje. Osim toga stvaranje je ljudska potreba te je velika šteta sve talente i znanje usmjeravati prema isključivo klasičnim ugostiteljskim granama koje mogu biti šlag na torti jednog jačeg proizvodnog društva. Odmor i zabavu svi trebamo, a turističke grane su izvor ogromne potražnje za proizvodima.</p><p><a href="https://books.bk.tudelft.nl/index.php/press/catalog/book/ISBN_9789463662475" target="_blank"><b>'Foundries of the Future: A Guide for 21st Century Cities of Making' je besplatan za preuzimanje,</b></a> pa je najbolje da i sami provjerite o čemu je riječ. Možda i Škurinje kojim budem hodao jednom u mirovini opet bude područje rada industrijskih strojeva, samo što će sada nešto stvarati 3D printer. Možda baš automobil koji se sada tamo samo - prodaje.</p> <figure class="image"><img src="/uploads/largepreview_204839_a245b959d8.png" alt="largepreview" class=" " width="800" height="1131" /></figure>

Pametna i besplatna knjiga s dobrom porukom: Foundries of the Future - A Guide for 21st Century Cities of Making'

<p>Neboderi samo trebaju pravi pristup, energiju, benevolentnost, svoju pravu malu zajednicu... Martina i Nina znaju pokoji trik u serijalu &quot;Dizajn za bolji život&quot;.</p>

thumbnail_Dizajn-za-bolji-zivot-6-Dobro-dosli-u-novi-neboder--146792.jpg

Dizajn-za-bolji-zivot-6-Dobro-dosli-u-novi-neboder--146792.jpg

1--146912.jpg

2--146916.jpg

3--146922.jpg

4--146926.jpg

5--146930.jpg

6--146934.jpg

7--146944.jpg

8--146948.jpg

<p>Svaki se neboder može promatrati kao jedna zajednica ljudi. Sumnjivci će odmah ukazati na to da stanari nebodera žele svoju privatnost, zanima ih samo njihov stan/obitelj, ne mare za međuljudske odnose u svojoj zajednici, komunikacija je minimalna... i da je to samo košnica ljudi, svatko u svojoj ćeliji, koji se tu i tamo sretnu na izlasku/ulasku u zgradu.</p><p>E pa nedavni primjer <a href="/Magazin/Novosti/U-portunu-nebodera-na-Rastocinama-zazivjela-mala-knjiznica" target="_blank"><b>mini-knjižnice u jednom škurinjskom neboderu</b></a> dokaz je da nije tako. Izvana samoinicirani projekt pokazao se kao pun pogodak i ljudi sudjeluju, razmjenjuju naslove, ne kradu namještaj/knjige, čak i međusobno komuniciraju na upisnom listu.</p><p>Pa hajmo sad još malo šire od toga. Kako stanovnicima, ali i gostima nebodera nekim malim intervencijama učiniti život u tom betonskom gigantu malo ljepšim. Nekako toplijim. Dati mogućnost druženja, poticati komunikaciju. Naravno da neće svi sudjelovati, ali ako nikad ne pošaljemo pozivnicu, nikad nećemo znati tko bi se odazvao.</p><h2>Prva stanica: parlafon</h2><p>Sjećamo se svog prvog dolaska pred jedan od <i>eševa</i>. Znale smo samo prezime osobe kojoj dostavljamo nešto. Pogledamo parlafon, pa jedna drugu, baš kao u crtićima. Zaista smo se načitale dok nismo našle prezime koje tražimo. A sad zamislite kako je poštarima, dostavljačima pizze, kurirskim službama, romantičnim dječacima...</p><p>Ne sve, i ne ova navedena, ali neke bi se situacije sa snalaženjem u tom bespuću prezimena mogle malo olakšati već jednostavnim “color-codingom” i odjeljivanjem po katovima ili poretku po broju stana.</p><h4>Galerija: Malo organizacije parlafonskih informacija</h4> <figure class="image"><img src="/uploads/1_146912_726fd28d69.jpg" alt="1" class=" " width="800" height="600" /></figure> <figure class="image"><img src="/uploads/2_146916_d6bec113b7.jpg" alt="2" class=" " width="800" height="600" /></figure> <h2>Druga stanica: poštanski sandučići</h2><p>Kad se pređe prva razina zapreka - parlafon, slijedi drugi <i>level</i> slične problematike - sandučići. U “turnićkim” i “rastočinskim” gigantima sandučići zauzimaju pozamašnu kvadraturu. U nekim neboderima poredak sandučića ne prati nužno poredak na parlafonu, a u slučaju razbijenog sandučića, novi se nadodaje na kraj (ili gdje stane) pa ponovno remeti logiku rasporeda imena. Uz to, često postoji potreba za više prezimena ili još i imenom firme registrirane na toj adresi, pa ta vratašca postanu načičkana svakojakim naljepnicama.</p><p>Funkcionalnost sandučića je također često upitna. Pogotovo nam je upao u oko model sandučića koji se puni odozgo, a ne ostavi se dovoljno mjesta između redova sandučića za išta veće od običnog pisma. K tomu, sandučići su očito dizajnirani prije ere <i>online</i> naručivanja, tako da nikakva knjiga ili predmet koji realno može stati u sandučić neće proći kroz njegov prorez. A ako poštar i pokuša, moguće da će iskriviti tanki lim sandučića.</p><p>Nažalost, ne znamo riješiti sve ove probleme, ali opet, nekim mikro-intervencijama možemo sandučiće učiniti malo urednijima i naglasiti neke navigacijske oznake - prezime, broj stana, kat.</p><h4>Galerija: Mikro-intervencije u problematične poštanske sandučiće</h4> <figure class="image"><img src="/uploads/3_146922_26649587ef.jpg" alt="3" class=" " width="800" height="600" /></figure> <figure class="image"><img src="/uploads/4_146926_ec9ee6a4ef.jpg" alt="4" class=" " width="800" height="600" /></figure> <figure class="image"><img src="/uploads/5_146930_d49b397990.jpg" alt="5" class=" " width="800" height="600" /></figure> <figure class="image"><img src="/uploads/6_146934_daf77b4675.jpg" alt="6" class=" " width="800" height="600" /></figure> <p>Dodatnu zavrzlamu u kontekstu jasne podjele na katove kod parlafona i sandučića uvode međukatovi. Oni su zeznuti. Pogotovo u zgradama koje imaju 2 vertikale (i 2 lifta) i svaki ima svoje katove. A na kojem trećem katu živiš? Ovaj je prostorni izazov teško riješiti dizajnom. Možda da je jedna vertikala obilježena jednom bojom, a druga drugom i u portunu/liftu jasno naznačeno koji su koji katovi.</p><h2>Kolodvor: portun</h2><p>Od svih elemenata koji čine jedan neboder, portun pruža najviše potencijala. To je kao javna dnevna soba svih stanara, kad je već ona komunalna soba vjerojatno zakrcana ostacima materijala svih dosadašnjih građevinskih radova u neboderu i pretvorena u skladišni prostor. Tako portun postaje mjesto gdje bi se mogle razviti najzanimljivije ćakule, sklapati društveno korisni projekti, rješavati problemi, trampati šalu za smijeh, knjigu za igricu, domaći džem za sat instrukcija iz engleskog... Tamo bi ljudi koji žive blizu zaista mogli postati oni bližnji. Istinski susjedi. Zar je moguće da nikome nikada više ne prifali šećera?!</p><p>Oglasna ploča, koja sada uglavnom sadrži komercijalne oglase ili blage prijetnje onima koji stvaraju buku / ostavljaju nered ili obavijest o čišćenju dimnjaka, u dobrosusjedskom bi duhu mogla sadržavati i obavijest o uslugama koje stanari nude. Tko prevodi? Tko popravlja veš-mašine? Tko ide u Ikeu? Tko ubrzo ide do Zagreba? Tko traži dadilju? Tko je dadilja? Vidimo puno potencijala za &quot;zgradski <i>bartering&quot;</i>.</p><p>Portun bi se mogao oplemeniti parkirnim mjestom za kolica, bicikle, romobile... Sve je ljepše uz par biljaka, možda koju klupu i neki sadržaj na zidu. Iako je prva asocijacija na kavu iz susjedstva ona iz džezve, možda ni aparat za kavu ne bi bio loša ideja. Ako se ljudima pruži sadržaj za zadržavanje u portunu, onda će se možda stvarno i zadržati. Zašto je to posve normalno kad pričamo o kontekstu <i>weba</i> i zadržavanja na stranici i klikanja i “bounce ratea”, a ne prenosimo to u fizički prostor? To je dokazala i spomenuta portunska knjižnica i sigurno bi neki “community analitics” pokazao kako se broj minuta provedenih u portunu povećao. A što bi tek bilo s kratkim radionicama pletenja ili kvartovskim čitalačkim klubom ili besplatnim manikurama djevojke sa sedmog kata koja završava tečaj i rado prihvaća svaku priliku za vježbu!</p><h4>Galerija: Mini “makeover” portuna</h4> <figure class="image"><img src="/uploads/7_146944_9df2d44ff7.jpg" alt="7" class=" " width="800" height="600" /></figure> <figure class="image"><img src="/uploads/8_146948_3ec39cfaa8.jpg" alt="8" class=" " width="800" height="600" /></figure> <p>Za prvomajski roštilj lakše ćemo otići do Platka nego do krova zgrade, a na čaj sa susjedom radije u grad nego u portun. A nedjeljna čajanka u portunu zvuči baš zanimljivo. Prvi kat donese čaj, drugi kat šalice, treći kat vruću vodu, četvrti kat med, a kraljica kolača s petog kata speče tople keksiće. Ako ništa, tema za razgovor uvijek može biti problem parkinga u krugu zgrade.</p><p>Ljudi su našli potrebu skovati termin <i>text door neighbour</i> (izraz za osobu koja ima jednu znamenku broja mobitela višu/nižu od vaše) i pokrenuli trend slanja poruka tom broju kako bi se sprijateljili s potpunim strancem. A fascinantno je što je istovremeno njihov <i>next door neighbour</i> potpuni stranac. Kako čudnovato.</p>

Dizajn za bolji život #6: Dobro došli u (novi) neboder

bkCat14tri.svg

Rad

Poduzetništvo u Hrvatskoj: kako krenuti?

Pametna i besplatna knjiga s dobrom porukom: Foundries of the Future - A Guide for 21st Century Cities of Making'

Dizajn za bolji život #6: Dobro došli u (novi) neboder