Kako knjiga odnosno knjižnična građa dolazi do police?

Jeste li dobili knjigu tu i tu? (obično se u tom pitanju radi o novijim naslovima) – često je pitanje naših korisnika. Iz gledišta nabave i obrade građe, preciznije bi bilo pitanje jeste li nabavili/kupili i obradili traženu knjigu? Jer, Knjižnica ne dobiva knjige tek tako, ona ih nabavlja i obrađuje odnosno priprema za posudbu ili korištenje u Knjižnici. 

Priljev nove građe i izvori financiranja

Priljev nove građe u ovisnosti je o priljevu financijskih sredstava. Izvori financiranja za nabavu knjižnične građe su sredstva Ministarstva kulture i medija za redovnu nabavu i nabavu knjiga za otkup, sredstva osnivača tj. Grada Rijeke te vlastita sredstva. Tempo priljeva ovisi i o nakladničkoj produkciji, objavom popisa naslova za otkup knjiga itd., a vrlo je važan pri zadovoljavanju korisničkih potreba. 

Načini nabave knjižnične građe

Kupnja 

Knjižnica knjige kupuje od izdavača, knjižara, dobavljača i antikvarijata. To je najčešći način nabave. Služba nabave definira narudžbu na temelju oglednog primjerka te redovitog praćenja relevantnih informacija vezanih uz nove naslove na tržištu. 

Otkup Ministarstva kulture i medija

Do 2022. g. to je bio dar koji Knjižnica dobiva od Ministarstva kulture i medija nabavljen od strane Ministarstva i dostavljen izravno od nakladnika. Novi model otkupa knjiga započeo je kao pilot projekt 2023. g. pod posebno ugovorenim sredstvima za kupnju knjiga s popisa koje propisuje Vijeće za knjigu pri Ministarstvu kulture i medija. Odvija se 2 ili 3 ciklusa godišnje, a obuhvaća 2 popisa: A popis (obavezno je nabaviti najmanje jedan primjerak naslova po knjižnici) i B popis (naslovi koji se preporučuju za otkup narodnim knjižnicama)

Dar 

Knjižnica cijeni darove pojedinaca i ustanova, ali ne može primiti sve ponuđene darove i zadržava pravo odluke da s njima postupa prema stručnim kriterijima. Knjižnica će u svoje zbirke primiti i obraditi darovane knjige, ako procijeni da time nadopunjuje ili osvježava svoje zbirke bolje očuvanim primjercima. Za darovanje knjiga obavezno je Knjižnici dostaviti popis knjiga sa sljedećim podatcima: Prezime, ime autora. Naslov. Mjesto izdavanja : Nakladnik, godina izdavanja.

Koje knjige Knjižnica najviše treba? 

Kvalitetne i dobro očuvane knjige na stranim jezicima (njemački, talijanski, slovenski, francuski, španjolski, ruski), ali ne starije od 2000. godine. 

Tražene knjige u odličnom stanju, kojima možemo zamijeniti uništene knjige iz vlastitih zbirki. 

Knjige koje pripadaju zavičajnom izdavaštvu, a nisu bile u redovnoj distribuciji, u svrhu izgradnje Zavičajne zbirke.

Koje knjige Knjižnica ne prima u svoje zbirke: 

uništene knjige (prljave, vlažne, podcrtane i išarane knjige, necjelovite knjige i slično)

zastarjele knjige (neaktualna građa, sadržajno zastarjela građa, građa neprimjerena korisnicima, građa koja nije relevantna, dječje knjige koje više nisu privlačne današnjim generacijama i slično)

dotrajale knjige (pohabane uslijed učestalog korištenja)

knjige kojih Knjižnica ima u dovoljnom broju i u dobrom su stanju

referentnu građu koju Knjižnica već ima

Zamjena za izgubljenu ili uništenu knjigu

Kada se knjiga iz fonda Knjižnice izgubi ili uništi, šteta se nadomješta tako da se u zamjenu donese ista knjiga ili novije izdanje istog naslova. Tek ako to nije moguće, tada se naplaćuje nadoknada za izgubljenu ili uništenu knjigu. 

Razmjena

Knjižnica prema potrebi može razmjenjivati svoje dublete s drugim knjižnicama.

Županijski obvezni primjerak

Kao matična županijska knjižnica Gradska knjižnica Rijeka prikuplja obvezne primjerke nakladnika s područja Primorsko-goranske županije kojima gradi svoj fond, a posebno svoju Zavičajnu zbirku.

Vlastita izdanja

Knjižnica u svoju zbirku uključuje sva vlastita izdanja.

Kome je Knjižnica odnosno knjižnična građa namijenjena?

Knjižnična se građa nastoji osigurati svim stanovnicima Rijeke i Primorsko-goranske županije, kao i građanima Republike Hrvatske, te strancima s adresom boravišta u Hrvatskoj, bez obzira na njihovu dob, rasnu ili nacionalnu pripadnost, vjersko ili političko opredjeljenje, u različitim oblicima i s pomoću najnovijih tehnologija. 

Prema rezultatima Popisa stanovništva 2021. Primorsko-goranska županija 2021. g. ima 266.624 stanovnika. Primorsko-goranska županija je u prošlom desetljeću izgubila 29.692 stanovnika. (2011. g. PGŽ imala je 296.195 stanovnika). Primorsko-goranska županija je s udjelom od 6,9 % četvrta je po veličini u Republici Hrvatskoj (3.888.852 ) – iza Grada Zagreba (769.944), Splitsko-dalmatinske županije (425.412) i Zagrebačke županije (301,206).

Grad Rijeka 2021. g. ima 108.622 stanovnika. Od prošlog popisa stanovništva Grad Rijeka izgubio je 20.002 stanovnika. (2011. g. imao je 128.624 stanovnika). Grad Rijeka treći je grad po veličini u Hrvatskoj – iza Grada Zagreba (769.944) i Grada Splita (161.312). (Izvor: https://popis2021.hr/) 

Iz tog razloga broj članova Gradske knjižnice Rijeka valja gledati u demografskom kontekstu smanjenja broja stanovnika od 10 % na razini županije i 16 % na razini grada. 

Prema Standardu za narodne knjižnice², kao županijska matična knjižnica, Gradska knjižnica Rijeka treba imati fond od najmanje 1 knjige u analognom obliku po stanovniku županije kako bi se zadovoljile potrebe županijske knjižnične mreže i kao II. tip knjižnice (od 100.001 do 250.000 stanovnika) 1,5 knjigu po stanovniku i 70 naslova periodike te 5 naslova periodike na stranom jeziku, a te standarde svojim fondom zadovoljava i nadmašuje. 

Nabavna politika

Knjižnica temelji politiku nabave na nastojanju da se na potrebe i zahtjeve građana grada Rijeke odgovara odabranom, stručno utemeljenom knjižničnom građom, kako tradicionalnom (knjige i periodika) tako i neknjižnom građom (elektroničkom, zvučnom, vizualnom građom, e-knjigama, audio knjigama i sl.), kojima se potiče čitanje i korištenje knjižničnih službi i usluga, pridonosi nepristranoj obaviještenosti građana, obrazovanju i bogaćenju kulturnoga života svakog pojedinca i zajednice u cjelini. 

Knjižnica odgovara na informacijske, obrazovne, kulturne, društvene i rekreacijske potrebe svojih korisnika, potencijalnih korisnika i posjetitelja mrežnih stranica Knjižnice. Knjižnica želi doprinositi razvoju demokratskog društva omogućivanjem pristupa znanju i različitim gledištima, mišljenjima i idejama na temelju izgradnje, organiziranja i čuvanja knjižničnih zbirki te pristupa informacijskim izvorima i uslugama putem interneta.

Knjižnica je utemeljena na kulturi lokalne zajednice - prikuplja i daje na korištenje lokalne, zavičajne informacije te izgrađuje, opisuje, čuva i daje na korištenje zavičajne i baštinske zbirke i ostavštine.

Nabavom specifične knjižnične građe Knjižnica doprinosi promicanju zaštite ljudskih prava, potiče čitanje i informacijsku pismenost djece (do navršenih 18 godina) i mladih, 

(od navršenih 15 do navršenih 30 godina), doprinosi promicanju ravnopravnosti spolova i suzbijanju diskriminacije na temelju spola, doprinosi uključivanju osoba s invaliditetom i pripadnika nacionalnih manjina. Knjižnične usluge vezane uz dostupnost knjižnične građe osiguravaju se na otocima (otok Krk) i na teritoriju jedinica lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja. Također, podupire se djelovanje udruga i osigurava građa namijenjena pripadnicima vjerskih zajednica. Nabavom građe Knjižnica doprinosi zelenoj tranziciji (npr. podizanje svijesti o klimatskim promjenama, inovativni načini provođenja programa sa smanjenim ugljičnim otiskom, itd.) te doprinosi digitalnoj tranziciji (npr. izdavanje e-knjiga, digitalizacija sadržaja, proizvodnja videoigara, itd.).

Postupak nabave

Postupak nabave knjižnične građe temelji se na poslovnoj suradnji Knjižnice s izdavačkim kućama i dobavljačima knjižnične građe odnosno knjiga. U dogovoru s izdavačima i dobavljačima u službu nabave dostavlja se ogledni primjerak novog naslova. Još uvijek je najrelevantniji način procjene i odluke za nabavu stvarni primjerak knjige, tj. ogled. Uz ogled, relevantne su dostupne informacije na internetskim stranicama izdavača, kritike dostupne u periodičkim publikacijama, iskazane potrebe korisnika i knjižničara itd. Dakako, u ovisnosti o raspoloživim financijskim sredstvima, prema stručnoj procjeni i potrebama, radi se odabir i određuje količina primjeraka koji će se nabaviti. 

Knjižnična građa odabire se u skladu sa stručnim smjernicama nabavne politike, osiguravajući pristup informacijama i tekovinama civilizacije prema stručnim kriterijima i misiji Knjižnice. U slučaju kada je teško doći do informacija vezanih uz određena tematska područja, građa iz tog područja može biti izabrana i kad ne odgovara kriterijima koji se primjenjuju. 

Kada se donese odluka o nabavi i broju primjeraka, knjige se naručuju, izrađuje se ponuda i e-račun, koji se provjeravaju kada se knjige dostave u knjižnicu, računovodstvo plaća račune, a knjižničarke koje se bave obradom knjižnične građe pripremaju knjige za njihovo korištenje u knjižnici odnosno za posudbu. 

Kategorije nabave knjižne građe

Načelno, nabavlja se knjižna građa iz sljedećih glavnih kategorije : 

Stručna literatura (hrvatska i prijevodna izdanja publicistike, znanstvene i stručne knjige)

Knjižnica nabavlja građu od trajnog i trenutnog interesa iz svih područja prema potrebama, interesima i zahtjevima lokalne zajednice. Osim za odrasle, nabavljaju se i stručne knjige namijenjene djeci. 

Kriteriji za nabavu stručne i popularne literature su autoritet autora i ugled nakladnika; točnost informacija; nepristranost ili jasno navedeno gledište; vremenski slijed podataka; odgovarajuća širina i dubina pokrivenosti teme; relevantnost tematike; popularnost; povijesna vrijednost; dostupnost slične građe u drugim knjižnicama; preglednost; odgovarajući stil, jezik i prijevod; kvaliteta ilustracija; dobar uvez i kvalitetan papir; posebne karakteristike kao što su npr. bibliografije i predmetno kazalo; cijena. 

Lijepa književnost (suvremena hrvatska i prijevodna književnost (proza, drama, poezija, strip, esejistika))

Suvremena lijepa književnost kao i klasična djela odabiru se prema sljedećim kriterijima: reputacija autora i nakladnika; primjerenost; značaj kao dokument vremena; zanimljivost i originalnost fabule; zanimljiva karakterizacija likova; stil pisanja; književni značaj; popularnost i potražnja za djelom, uključenost u knjižarske top liste; relevantne književne kritike; raspoloživost sličnim djelima unutar lokalne zajednice; fizičke kvalitete; je li knjiga nastavak naslova i dio nakladničke cjeline; cijena. Nabavlja se i književnost na stranim jezicima i to na: engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom, španjolskom, ruskom, slovenskom i albanskom jeziku. Posebno se nabavljaju vrijedne hrvatske i prevedene slikovnice i književnost namijenjena djeci i mladima. 

Referentna građa

Referentna građa se nabavlja u tiskanom obliku (enciklopedije, leksikoni, rječnici itd.) kako bi osigurala strukturirane, brze, koncizne i ažurne informacije. U eri internetskih izvora sve je manja produkcija tiskane referentne građe pa se prema tome usklađuje i njezina nabava. 

Kriteriji odabira

Odabir knjižnične građe obavlja prema sljedećim kriterijima:

kriterij vrijednosti 

kriterij relevantnosti

kriterij iskazanih i pretpostavljenih potreba korisnika

kriterij nepristranosti

Najrelevantniji su kriterij vrijednosti (kakvoće) i potražnje (potrebe).

Centralizirana nabava i obrada knjižnične građe u GKR

Dugogodišnji centralizirani sustav nabave u Gradskoj knjižnici Rijeka provodi se s trajnom svrhom unaprjeđenja zbirki i cjelokupnog fonda na korist korisnicima, djelatnicima i zajednici, a u skladu s misijom Knjižnice.

Povijest centralizirane nabave i obrade u Gradskoj knjižnici Rijeka seže u daleku 1963. g. kada je centralizirana nabava i obrada za djecu. Tako je u monografiji Knjižnice zabilježeno: „odluka… o spajanju više knjižnica u Gradsku biblioteku Rijeka je zabilježena 31. srpnja 1963. godine”, a posljedično je u Dječjoj knjižnici „Beli kamik“„uvedena centralizirana nabava i stručna obrada dječje literature“. 

Prilikom smještaja Knjižnice u središte grada u Palaču Modello 1966. g. započinje centralizirana nabava i obrada za odrasle. 2021. prilikom preseljenja Dječjeg odjela Stribor u Dječju kuću, izdvojen je Odjel nabave za djecu. Knjižnica Čavle i Vid Omišljanin kao pridružene knjižnice vode vlastitu nabavu. 

Centralizirana nabava obuhvaća nabavu knjižnične građe za Središnji odjel (Viktora Cara Emina 1), Dječji odjel Stribor (Viktora Cara Emina 1a), Ogranak Turnić (F. Čandeka 36 E), Ogranak Zamet, (Trg riječkih olimpijaca 1), Ogranak Trsat (Trg Viktora Bubnja 1), Ogranak Drenovu (Brca 8b) te dva pokretna ogranka: Gradski i Županijski bibliobus.

Vezano uz centralizirani sustav nabave vrijedi istaknuti činjenicu da se sredstva pokušavaju utrošiti na racionalan način, imajući na umu činjenicu da članovi Knjižnice mogu posuđivati knjige u svim odjelima i ograncima sustava. Međutim, posuđenu građu moraju i vratiti u odjel/ogranak u kojem je posuđena, jer ne postoje preduvjeti za razvoženje građe među odjelima, ograncima i bibliobusima unutar sustava. Razvoze se samo prinove tj. nove obrađene knjige i to svakih 15 dana. Premda bi korisnici, a i knjižničari, željeli zadovoljiti potrebe korisnika za knjigom odmah i u najbližem odjelu, ogranku ili bibliobusu, to nije uvijek moguće, te se potrebe nastoje zadovoljiti u sustavu GKR, uz volju i pokretljivost članova da građu koja im treba potraže na drugoj lokaciji. Naši središnji odjeli imaju najsveobuhvatnije i najbogatije zbirke, a ogranci i bibliobusi imaju manje jedinica građe, s naglaskom na književnosti te popularnoj stručnoj knjizi i publicistici.

Obrada knjižne građe

Gradska knjižnica Rijeka je dio mreže knjižnica koje u integriranom knjižničnom sustavu ZaKi obrađuju svoju građu te izgrađuju bazu bibliografskih zapisa putem kooperativne katalogizacije. Prednost koordinirane katalogizacije jest u tome što se zapis određenog naslova za cijeli sustav izrađuje samo jednom, a koriste ga sve knjižnice u sustavu. Ako u zajedničkoj bazi zapisa ne postoji bibliografski zapis naslova, knjižničarke GKR katalogiziraju novi naslov, odnosno izrađuju bibliografski zapis. Takav je zapis formalna obrada građe i neophodan je preduvjet za evidentiranje nabavljene građe u bazi podatka, te dodjeljivanje identifikacijskog broja (identa), inventarnog broja i zbirke kojoj će pripadati. Sadržajna obrada građe uključuje stručenje odnosno dodjeljivanje stručne UDK klasifikacijske oznake, signiranje odnosno dodjeljivanje signature ili mjesta/adrese gdje će knjiga biti smještena. Ogranak, zbirka, signatura, ident i inventarni broj vidljivi su na signaturnoj naljepnici knjige koja se lijepi u gornji lijevi kut naslovnice knjige. Tehnička obrada knjige obuhvaća još zaštitu knjige prozirnom folijom, pečatiranje pečatom odjela ili ogranka i knjiga je konačno spremna za posudbu ili korištenje u knjižnici. 

Na primjerima signaturne naljepnice za Središnji odjel može se vidjeti njezina struktura koja sadrži informaciju o odjelu/ogranku kojem knjiga pripada, signaturu i inventarni broj te tzv. ident odnosno identifikacijski broj. 

Signatura: 

red - struka – signatura riječima za književnost ili UDK struka (HK.PROZA / 655)

red – prezime autora (MATOŠ / MANCE)

red – početno slovo/slova naslova (iv / ko) 

inventarni broj / ident (C-154.972/1850096777 ili C-155.235/1850097040)

Knjižnične zbirke

Ogranci imaju manje razgranate knjižnične zbirke. Najčešće obuhvaćaju zbirku Slobodni pristup (SP) (Opći fond - posudbena zbirka), DO Slobodni pristup (Dječji odjel – posudbena zbirka), Referentna zbirka, zbirka AVE građe itd. 

Zbirke Središnjeg odjela

Središnji odjel GKR ima najrazgranatije zbirke i sastoji se zbirki: Akademije, Bibliotečne zbirke, Zbirke RARA, Zavičajne zbirke, Referentne zbirke i Općeg fonda. Sve su zbirke zaštićene (neposudbene) osim najveće, Zbirke općeg fonda. 

Zbirka Akademije je zbirka vrijednih knjiga retrospektivne građe koja obuhvaća izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i Srpske kraljevske akademije. Okuplja građu od 1880. do 1969. i ima 314 svezaka.

Bibliotečna zbirka pripada odjelu Matične službe, a popunjava se stručnim izdanjima iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti objavljenima na području RH i inozemstva koja se u užem i širem smislu odnose na bibliotekarstvo, ima 1026 naslova, namijenjena je knjižničarima PGŽ-a i njihovom stručnom usavršavanju.

RARA je zbirka starih i rijetkih knjiga koje se uglavnom izlučuju iz općeg fonda GKR, a obuhvaća građu do 1960. godine te sadrži 1010 naslova. Posebno su izdvojene knjige objavljene do 1850. g. koje su registrirano kulturno dobro. 

Zavičajna zbirka formirana je 2003. godine, a kriteriji za izgradnju zbirke su uglavnom sadržajni pa zbirci pripada građa o zavičaju, djela zavičajnih autora, građa o ljudima zavičaja, a teritorijalno obuhvaća područje Primorsko-goranske županije. Do sada je u njoj sakupljeno 4595 naslova.

Referentna zbirka je zbirka knjiga referentne građe koja se sastoji od enciklopedija (općih i specijalnih), biografskih leksikona, leksikona, rječnika, pravopisa, almanaha, godišnjaka, popisa i adresara, raznih priručnika namijenjenih korištenju u knjižnici, a ujedno obuhvaća i zaštićenu građu.

Opći fond čini najveću posudbenu zbirku knjiga u GKR, sastoji se od najrazličitijih izdanja tiskanih na području RH unutar godine dana, nadograđuje se svake godine u skladu s financijskim mogućnostima i kriterijima za nabavu, sadrži beletristiku, publicistiku, stručne knjige kao i probrane beletrističke i stručne naslove inozemnih izdavača na stranim jezicima (posebno u Poslovnom i Zelenom kutku).

Vrste neknjižne građe koja se nabavlja

Periodička građa

Periodičke publikacije redovito se nabavljaju pretežito u tiskanom obliku, ali i u elektroničkom obliku. Periodičke publikacije nadopunjuju zbirke knjiga u svrhu davanja složenih informacija te dnevnog informiranja. Kriteriji nabave periodičke građe uključuju: traženost periodičke građe; lokalni i regionalni značaj periodičke publikacije; sadržajna obrada časopisa na lokalnoj i nacionalnoj razini; sadržajna nadopuna postojećim knjižnim zbirkama. 

Elektronička građa

Elektronička građa na fizičkim nosačima nabavlja se prema tržišnoj ponudi i potrebama korisnika. Pri tome se vodi računa o kompatibilnosti, jednostavnosti korištenja, autorstvu, licencama i mogućnostima korištenja na daljinu. Građa iz STEM područja i područja računalnih igara nabavlja se pretežito za mlade u odjelima i ograncima koji mogu pružiti podršku za njihovo korištenje. 

Vizualna građa

Vizualna građa nabavlja se za filmske zbirke na DVD-ima obuhvaćajući crtane, lutkarske, obrazovne, dokumentarne, glazbene i igrane filmove (drame, tragedije, komedije, povijesni igrani filmovi) trajnih obrazovnih, kulturnih, povijesnih ili estetskih vrijednost. Filmovi zasnovani na literarnim predlošcima nabavljaju se radi nadopune izvora o pojedinim književnim djelima. Knjižnica će nastojati osigurati izbor kvalitetnih filmova prema sljedećim kriterijima: dobre kritike; prikladnost sadržaja; tehnička kvaliteta (kvaliteta slike i zvuka); umjetnička vrijednost i reputacija glumaca za igrane filmove; točnost i ažurnost za dokumentarne i obrazovne filmove; cijena. 

Glazbena građa

Glazbena građa na kompaktnim diskovima (CD-ima) nabavlja se za glazbenu zbirku na Ogranku Turnić, a u Središnjem odjelu čuva se Zavičajna glazbena zbirka. U novoj zgradi Knjižnice planira se izgraditi glazbena zbirka na gramofonskim pločama. Cilj glazbenih zbirki je osigurati povijesno značajne te vrijedne popularne naslove. Stručne skupine za glazbenu građu su glazbeno-scenska djela, duhovna glazba, vokalna glazba, narodna glazba, popularna glazba, dječja glazba, instrumentalna glazba, jazz i glazba za pojedine instrumente. 

E-knjiga

Stručna i popularna knjiga kao i lijepa književnost nabavljaju se prema ponudi, potražnji i mogućnostima Knjižnice. E-knjige čitaju se pomoću posebne aplikacije koja omogućuje čitanje e-knjiga povezane s programom ZaKi tvrtke Vivainfo. 

Audio knjiga

Nabavlja se audio knjiga za posebnu skupinu korisnika pod posebnim uvjetima prema Marakeškom ugovoru (osobe koje su slijepe, osobe koje imaju oštećenje vida, osobe koje imaju perceptivne smetnje ili poteškoće u čitanju, osobe koje zbog tjelesnog oštećenja ili motoričkih smetnji nisu u stanju držati knjigu). Uskoro, uz zadovoljene tehnološke preduvjete, nabavljat će se i audio knjiga za ostale korisnike. 

Nakladnici 

Nakladnici s kojima najviše poslujemo su Mozaik, Znanje, Fraktura, VBZ, 24 sata, Hena Com, Školska knjiga, Ljevak, Profil, Snadorf, OceanMore, Disput, Petrine knjige itd.

Dobavljači knjiga

Dobavljači s kojima najviše poslujemo su Sve dobro-veselo, Eskadrila, Nova stvarnost, Dominović, Castropola, Tenor itd. 

1 Tadić, K. Izgradnja knjižničnoga fonda. // Rad u knjižnici. Opatija : Naklada Benja, 1994. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/pog2.htm

2 Standard za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, NN 103/2021 (24.9.2021.)