Kada se knjige osjećaju nepoželjno: 10 naslova o borbi cenzora i pisaca

Aleksandar Stipčević: Cenzura u knjižnicama

U ovoj knjizi autor pokušava upozoriti na veliku odgovornost koju knjižničari imaju u provođenju različitih manipulacija s informacijama, koje im je nametnulo društvo ili snage koje ga okružuju.

Aleksandar Stipčević: Sudbina knjige

Sudbina knjige slična je sudbini čovjeka. Knjiga se rađa, živi i umire, a tijekom svog materijalnog života doživljava sretne i tužne trenutke baš kao i sam čovjek. No ono što je čini opasnom je što se može iščitavati ponovno i ponovno, tjerajući na rast, na nove zaključke, na akciju. Zato je knjiga opasnija od puščane cijevi, od kuge i rata, opasnija od potresa i požara.

David Šporer: Uvod u povijest knjige: Temelji pristupa

Glavni fokus razmatranja tiče se knjige, osobito knjige nakon pojave tiska, ali za razliku od uobičajenih i tradicionalnih formi povijesti knjige, ovdje se veći naglasak stavlja na odnos knjige i društva ili utjecaj knjige na procese u zapadnim kulturama.

Gerard Haddad: Biblioklasti: Mesija i autodafe 

Središnja tema ovih ogleda je težnja da se odgovori na pitanje zbog čega se uništavaju knjige?

Peter Finn i Petra Couvée : Afera Živago: Kremlj, CIA i bitka za jednu zabranjenu knjigu

Autori Afere Živago spretno i vješto grade gotovo nevjerojatnu priču o nastanku, životu i značenju jednog romana. Jeste li znali da je CIA, iako to nije nikada priznala, imala ključnu ulogu u objavljivanju Živaga i u SSSR-u, što je označilo i početak kulturalnog sukoba hladnog rata?

Branimir Donat: Crni dossier

Crni dossier je knjiga sudskih i inih dokumenata o političkim zabranama djela hrvatske književnosti u razdoblju komunizma i dragocjeni je spomenik dijela povijesti hrvatske književnosti.

Aleksandar Stipčević: Kako izbjeći cenzora

U djelu Kako izbjeći cenzora, autor prikazuje i načine borbe protiv cenzure. Koliko su se mijenjali i zaoštravali načini provedbe cenzure, toliko su s druge strane autori razvijali metode zavaravanja cenzora i potpunog izbjegavanja cenzure.

Giordano Bruno: Optimizam slobodnog mišljenja: izbor djela

Godine 1603. sva djela Giordana Bruna uvrštena su u Katolički indeks zabranjenih knjiga i u njemu su bila do posljednjeg izdanja 1948. godine. Pa, provjerite zašto su Giordana Bruna zabranili te što je toliko skandalozno u njegovim knjigama da je zaslužio da 17. veljače 1600. bude spaljen u Rimu na Trgu cvijeća.

Petar Abelard: Povijest nevolja; Etika; Pisma Abelarda i Heloize

Razlozi za cenzuriranje autora i njihovih djela bili su različiti. Neki od njih su: širenje hereze, nedostatak moralnih vrijednosti i seksualna eksplicitnost. Velik broj zabranjenih autora većina vas je sigurno pročitala, no možda vam je promaknuo Peter Abelard (1079-1142) francuski filozof, koji se smatra jednim od najvećih mislioca iz 12. stoljeća, iako su njegova učenja bila kontroverzna i opetovano se teretio za herezu. Sad je pravo vrijeme da to ispravite. 

Zoran Velagić: Pisac i autoritet

Naslov donosi zanimljiv pogled na cenzuru kojom se sprječavalo objavljivanje tzv. nepoćudnih knjiga. Zahvaljujući i osobno kreativnom pristupu, ona širi vidike i umnožava perspektive u proučavanju hrvatskih autora i njihove vezanosti na svoje vrijeme i prostor.